VINSKE BELE SORTE GROŽĐA
ŠARDONE
Šardone vodi poreklo iz Francuske.
Grozd je srednji i zbijen. Bobica je srednja sa žuto-zlatnom bojom pokožice. Meso je sočno i slatko, odličnog ukusa.
Uspeva na raznim tipovima tla i raznim klimatskim uslovima ali mu ne odgovara prevelika vlažnost.
Boja vina varira između bledožute do svetlo limunžute i žute boje, sa izraženim voćnim aromama.
Sazreva od sredine do kraja septembra.
ITALIJANSKI RIZLING
Italijanski rizling vodi poreklo iz Italije. graševina Grozd je mali ili srednje veličine, valjkastog oblika.
Masa grozda varira od 90 do 110 gr. Bobica je mala, okruglog oblika, a pokožica je vrlo čvrsta zelenožute boje. Meso je sočno.
Rod je osrednji do dobro i redovan. Sorta ima dobru otpornost na niske temperature. Sorta je srednje osetljiva prema plamenjači, a osetljiva prema pepelnici i naročito na sivu plesan.
Vino je suvo, osvežavajuće i kiselkasto.
Sazreva krajem septembra.
RAJNSKI RIZLING
Rajnski rizling potiče iz doline reke Rajne u Nemačkoj.
Grozd je srednje velik ili malen, duguljast, valjkast, zbijen.
Bobica je mala do srednje, okruglog oblika. Pokožica je čvrsta, zlatno-žute boje, a kod potpune zrelosti zna da bude rumena, sa retkim sitnim tamnim tačkicama. Meso je veoma sočno, a sok izrazitog sortnog ukusa.
Vino koje se pravi od ovog grožđa je sladunjavog ukusa a podseća na med, zrele jabuke i limetu.
Rodnost je srednja i neredovna. Ova sorta je otporna na niske zimske temperature, a srednje je otporna na bolesti.
Sazreva krajem septembra.
SMEDEREVKA
Smederevka je srpska autohtona sorta.
Ova sorta ima dobru rodnost. Grozd je srednje krupan do krupan, prosečne mase od 150 do 300g, kupast i poluzbijen.
Bobica je krupna, okrugla ili ponekad blago izdužena. Pokožica je svetlozeleno žute boje. Ukus je malo nakiseli.
Srednje je otporna na bolesti i dosta je osetljiva na niske temperature.
Sazreva krajem decembra – početkom oktobra.
SOVINJON BELI
Sovinjon Beli je sorta nastala u okolini Bordoa u Francuskoj.
Grozd je srednje veličine, slabo konusan ili ponekad cilindričan.
Bobica je srednje velika, okrugla sa žuto-zelenom pokožicom. Pokožica je srednje čvrsta. Meso je dosta čvrsto, slatko i aromatično. Sorta je pogodna za različita tla, ako nisu previše plodna i vlažna, traži dosta suvu i toplu klimu. Ukus vina je suv i osvežavajuć a podseća na travu, zrele dinje, marakuju i smokve.
Sazreva krajem septembra.
BELI BURGUNDAC (PINOT BLANC)
Beli burgundac je sorta francuskog porekla.
Grozd je srednje veličine, okrugao. Karakterističan je po svojoj žuto-zelenoj pokožici gde se sakupi od 20 do 22% šećera. Dobijeno vino sadrži 12 do 13% alkohola i 5-6 promila kiseline.
Vino je pitko, osvežavajuće, sa prijatnim ukusom. Vino podseća na šardone sa ukusom jabuke, dinje i ananasa.
Sazreva sredinom avgusta.
SIVI BURGUNDAC (PINOT GRIS)
Sivi Burgundac je sorta nastala u Burgundiji u Francuskoj.
Ova sorta je nastala mutacijom od belog burgundca. Sivi burgundac ima veliku otpornost na smrzavanje.
Grozd je sive boje ali može imati tonove boja od bele pa do crne. Ima ukus pomorandže i breskve.
Sazreva sredinom avgusta.
ŽUPLJANKA
Župljanka vodi poreklo iz Srema u Srbiji. Sorta je nastala ukrštanjem autohtone sorte Prokupcа i Crnog burgundca.
Sorta ima bujan čokot. Grozd i bobice su srednje veličine. Sorta je specifična po sadržaju kiseline, jer ima više jabučje nego vinske kiseline.
Sazreva od sredine septembra do početka oktobra.
BELA TAMJANIKA
Tamjanika je autohtona sorta grožđa vrlo aromatičnog ukusa.
Grozd je srednje krupan, valjkastog oblika.
Vino je veoma raskošno, slamnasto-žute boje sa zelenim odsjajem.
Vino Bele Tamjanike karakterističnog je muskatnog ukusa i mirisa, i u sebi nosi kombinaciju začinskih tonova tamjana, cimeta i bosiljka, i voćne tonove ananasa i jagode.
Sazreva u drugoj polovini septembra.
TRAMINAC
Traminac (Gewürztraminer), poznat još i kao Gevirctraminer, potiče iz regije Tirol (Austrija) i Južni Tirol (Italija).
Naziv je dobio od imena sela Tramin koje se nalazi u Južnom Tirolu.
Zrno je malo i elipsastog oblika, a ponekad u nekim slučajevima mogu se naći kako krupna tako i sitna zrna na jednom grozdu. Ako se grožđe gaji u hladnijim regionima, Zrna imaju zasićenu ružičastu boju.
Traminac je sorta otporna na bolesti, ali samo kad se gaji u prohladnim regionima. Kada je klima vrela, traminac je podložniji različitim bolestima i dosta se sporije razvija.
Sazreva sredinom septembra.
PANONIA
Sorta Panonia je nastala ukrštanjem rajnskog rizlinga i domaćeg genotipa visoke otpornosti na gljivične bolesti i niske temperature u Institutu u Sremskim Karlovcima. Autori ove sorte su P. Cindrić, N. Korać i V. Kovač. Sorta Panonia je priznata 2003. godine.
Sorta je umerene bujnosti sa uspravnim rastom lastara i malim brojem slabih zaperaka. Formira redak i uredan špalir koji je lak za održavanje. Okca su retko raspoređena, sa uspravnim letorastima, pa je čokot veoma prozračan.
Grozd je rastresit a bobice su okrugle, žutozelene, sočne i prijatnog ukusa.
Panonia je veoma otporna na bolesti pepelnicu, plamenjaču i sivu plesan.
*** Sorta je pogodna za organsku proizvodnju. ***
Sazreva u drugoj polovini avgusta.
MORAVA
Morava je srpska sorta nastala ukrštanjem Rajnskog rizlinga i genotipa SK 86-2/293, koji u sebi nosi gene sorti poput Traminca, Sauvignon Blanca, Biance…
Autori ove sorte su Petar Cindrić, Nada S. Korać i Vlada Kovač, a priznata je 2003. godine.
Grozd je rastresit, a bobice okrugle sa zelenom pokožicom.
Odlikuje se visokom otpornošću na sivu plesan grožđa i plamenjaču. Srednje je otporna na pepelnicu. Otpornost prema niskim zimskim temperaturama je relativno visoka.
*** Sorta je pogodna za organsku proizvodnju. ***
Sazreva krajem septembra.
PETRA
Petra je nastala ukrštanjem sorti Kunbarat i Traminac. To je bela vinska sorta, priznata 1991. Autori su P. Cindrić i V. Kovač.
Sazreva približno u vreme kada i traminac, ali ga nadmašuje po prinosu. Nekih godina se slabije oplodi.
Petra po otpornosti na mrazeve prevazilazi rajnski rizling. Sorta je tolerantna na plamenjaču i sivu trulež grožđa, ali osetljiva na pepelnicu. Vino ima vrlo izraženu i finu muskatnu aromu.
Ova sorta veoma dobro nakuplja šećer (preko 20%) u širi i ima izražen miris, te bi mogla biti pogodna za proizvodnju prirodnih desertnih vina. Vino je visokokvalitetno, bogato, sa
vrlo izraženom aromom. Sorta Petra je pogodna za proizvodnju poluslatkih i aromatičnih vina.
Sazreva početkom septembra.
BAČKA
Sorta Bačka je nastala ukrštanjem sorti Petra i Bianca. Sorta je priznata 2002. godine. Autori sorte su P. Cindrić, Nada Korać i V. Kovač.
Razvija snažan čokot sa dugačkim, relativno uspravnim lastarima. Grozdovi su srednje veličine i srednje zbijeni, kupasti. Bobice su okrugle i male, sa debelom pokožicom, zelenkaste boje sa ružičastom nijansom na osunčanoj strani. Ukus je neutralan.
Sorta je ispoljila visoku otpornost prema niskim zimskim temperaturama i gljivičnim bolestima.
*** Sorta je pogodna za organsku proizvodnju. ***
Sazreva krajem avgusta.
PETKA
Petka je nastala ukrštanjem sorti Petre i mađarske sorte Bianca. Autori ove sorte su dr P. Cindrić, dr N. Korać, dr V. Kovač i dr M. Medić.
Petka ima stabilan prinos i bujan čokot . Pošto se rano bere (krajem avgusta i početkom septembra), izbegava stradanje od sive plesni.
Grozdovi su kupasti a bobice srednje krupne, sa dobrim prikupljanjem šećera.
Redovno nakuplja preko 20% šećera u širi uz umeren sadržaj kiselina.
Petka je otporna na sivu trulež grožđa, visoko tolerantna na plamenjaču i pepelnicu.
*** Sorta je pogodna za organsku proizvodnju. ***
Sazreva sredinom avgusta.
FRAJLA
Sorta je nastala u Sremskim Karlovcima iz ukrštanja sorti Vértes csillaga i Petra. Priznata je 2015. godine. Autori sorte su P. Cindrić, Nada Korać i D. Ivanišević.
Sorta je srednje bujnosti. Formira gust špalir. Grozd je srednje veliĉine i srednje zbijen ili rastresit. Bobice su male, zeleno-žute boje, sočne, a ukus fin i specifičan.
Frajla nakuplja velike količine šećera u širi (često i preko 25%) uz relativno veliki sadržaj kiselina (8 – 9 g/l). Visoko je tolerantna prema gljivičnim bolestima i mrazevima.
Pored elegantnih suvih i poluslatkih vina, od ove sorte bi se uspešno mogla proizvoditi prirodna slatka vina. Frajla može biti veoma korisna u kupaži sa sortama koje imaju problema sa nakupljanjem šećera.
*** Sorta je pogodna za organsku proizvodnju. ***
Sazreva sredinom septembra.
KOSMOPOLITA
Kosmopolita je nastala kao rezultat zajedničkog rada srpskih i mađarskih selekcionara i priznata je 2001. godine.
Odlikuje je snažan čokot sa velikim brojem uspravnih lastara i većim brojem uspravnih zaperaka. Grozdovi su valjkasti, izduženi, srednje rastresiti. Bobice su okrugle, ružičaste boje, sa debelom pokožicom, finog muskatnog ukusa.
Grožđe sazreva rano, sredinom avgusta, i traži tačnu berbu, inače gubi kiseline ako se sa berbom odugovlači. Ova sorta nakuplja veliku količinu šećera. Traži dugu rezidbu.
Kosmopolita je veoma otporna na mrazeve, na sivu plesan, a srednje otporna na plamenjaču i pepelnicu. Daje kvalitetno vino sa veoma finom muskatnom aromom.
*** Sorta je pogodna za organsku proizvodnju. ***
Sazreva sredinom avgusta.
SILA
Sila je nastala ukrštanjem Kevidinke i Šardonea, a njeni autori su profesori Sima Lazić, Vladimir Kovač i Petar Cindrić. Ime je dobila po inicijalima autora dr SIme LAzića.
Čokot je srednje bujnosti, dok je grozd razgranat i rastresit, prosečne mase oko 200 grama. Bobice su sitne, okrugle, zelenkasto-bele.
Sila se odlikuje visokom otpornošću na sivu plesan grožđa dok nije naročito otporna na niske temperature.
Sila nakuplja nešto manje šećera i ima niže kiseline. Vino napravljeno od Sile je lako, harmoničnog ukusa, sa diskretnom, prijatnom aromom Šardonea.
Sazreva početkom septembra.
Copyright 2020 – Kalem Đorđević